Konoplja, ona industrijska, posebna je sorta biljke latinskog naziva Cannabis sativa L. Uzgaja se isključivo u industrijske svrhe, kao hrana za životinje i ljude, radi ulja, bio goriva, tkanine, papira i ostalih potrepština. Od marihuane, koja je također jedna od sorti iste biljke, razlikuje se po ključnoj stavki – u njoj ima jako malo THC-a, spoja koji izaziva ono što pop kultura, i onaj vaš sumnjivi bratić, nazivaju napušenošću.
Industrijska konoplja kroz povijest je prošla brojne turbulencije; od biljke koja je stvorila modernog čovjeka, do globalnih zabrana, pa do ponovnog uzleta u posljednjih desetak godina. Ali, što nam donosi budućnost?
Kratka povijest industrijske konoplje
Ovo je, dakle, priča o industrijskoj konoplji i svim blagodatima koja čovječanstvu pruža već više od 10 tisuća godina. Industrijska konoplja biljka je koja jako brzo raste, a zbog široke uporabe i nevjerojatne izdržljivosti u raznim vremenskim uvjetima bila je jedna od prvih biljaka koju je moderni čovjek kultivirao i počeo uzgajati – još u starom vijeku.
Kinezi su od nje pravili odjeću, koristili ju za liječenje reume i malarije, Egipćani su kamenje za piramide vukli izrazito izdržljivim užetom od konoplje, a par tisuća godina kasnije engleski vitezovi od nje su pravili pivo. Kristofor Kolumbo u Ameriku je doplovio na brodovima čija su jedra bila napravljena od snažnih vlakana konoplje, pa bi stoga bio red da i američka Deklaracija o nezavisnosti bude napisana na konopljinom papiru. Baš kao i prva knjiga ikad, Gutenbergova Biblija iz 1455. godine.
Čovjek je zapravo sasvim dobro živio s konopljom sve do kraja 1. svjetskog rata te rasta industrija kojima je konoplja bila konkurencija. U tom trenutku kreće lobiranje velikih korporacija koje su je željele zabraniti, a to se dogodilo 1970. godine kada je američki predsjednik Richard Nixon potpisao tzv. Controlled Substances Act, zakon koji je čak i industrijsku konoplju svrstao u rang heroina, kokaina i LSD-a, teških droga koje razaraju pojedinca, ali i društvo. A kad nešto Amerika zabrani, to onda slijede i ostale zemlje svijeta koje su joj bile naklonjene, uključujući i tadašnju Jugoslaviju.
Jugoslavija je bila ogromni proizvođač konoplje do tog trenutka, neki kažu i sedma na cijelom svijetu. Više od 50.000 hektara zemlje u Vojvodini bilo je prekriveno konopljom; a uzgajala se i u Hrvatskoj – od Slavonije do Hrvatskog zagorja.
Vrlo dobro sjećam se priča koje su mi bake i djedovi pričali o vremenima kad su oni bili mali, kako se konoplja koristila za izradu tkanine, a povremeno i pušila. Jednostavno, bila je raširena i dostupna svima i nitko oko nje nije pravio probleme kao što je bio slučaj unazad 30 ili više godina.
Kakva je situacija s industrijskom konopljom danas?
Ipak, stvari se danas nekako vraćaju na svoje mjesto. I dok je u Europskoj uniji ona strogo regulirana, ali dopuštena za proizvodnju pod određenim uvjetima, Amerika ima malo liberalnije zakone. Industrijska konoplja je tako postala potpuno legalna, odlukom koju je američki Kongres donio 2018. godine. Što je to učinilo za industriju? Pa, u samo godinu dana, kada je ova biljka bila kultivirana na tek 23,000 hektara zemljišta, sada je ta brojka trostruko veća i iznosi 77,000 hektara.
A rast će i dalje jer SAD je odlučio mijenjati stvari i kod uzgoja marihuane u medicinske svrhe. U čak 10 američkih saveznih država ona je potpuno legalna, a u čak 33 države može se koristiti kao lijek. Kakva je situacija danas najbolje govori istraživanje tvrtke Euromonitor International koje predviđa da će do 2020. godine prodaja kanabisa na legalnom američkom tržištu doseći 16 milijardi dolara. Kroz nekih 15 godina, globalno bi tržište moglo doseći vrijednost od 200 milijardi dolara.
Ipak, da se zadržimo samo na industrijskoj konoplji, njeno tržište bi, kako piše Bloomberg, do 2023. godine moglo vrijediti 24 milijarde dolara, samo u SAD-u.
Hrvatska je, šokantno, donijela dobar zakon o uzgoju industrijske konoplje
I Hrvatska je po tom pitanju napravila neke pozitivne korake, pa je tako 25. travnja 2019. godine donesen zakon kojim je poljoprivrednicima pojednostavljen i olakšan uzgoj industrijske konoplje. Naime, u odnosu na razdoblje prije ove izmjene, poljoprivrednici sada mogu koristiti cijelu biljku u proizvodnji proizvoda – ulja, tekstila, hrane i goriva. Bitno je samo da biljka ima udio THC-a manji od 0,2 %, sve iznad toga smatra se ilegalnim.
Isto tako, zakon je donio i rješenje prema kojem se u Hrvatskoj može proizvoditi i medicinski kanabis. Odobrenje za uzgoj izdavat će se samo pravnim osobama koje imaju proizvodnu dozvolu Agencije za lijekove i medicinske proizvode (HALMED) za proizvodnju lijeka ili djelatne tvari sukladno Zakonu o lijekovima, poput npr. Gradskih ljekarni Zagreb.
Na ovaj način kanabis svojevrsno izlazi iz ilegale i kod nas te će tisućama ljudi koji trebaju pomoć prirode, ovaj zakon omogućiti da dođu do kvalitetnijeg i jeftinijeg ulja te ostalih pripravaka za ublažavanje bolova ili psihičkih problema. Što je pohvalno za našu državu, koja je na tom polju uvijek u prošlosti dosta zaostajala.
Inače, u Hrvatskoj trenutačno postoji oko 80 proizvođača ove biljke, najviše u Slavoniji, koji većinu proizvoda guraju u Europsku uniju. Vjerujem da će ova brojka, kao i brojka hektara zemlje na kojima se konoplja uzgaja, u sljedećim mjesecima i godinama samo rasti, upravo zahvaljujući novom zakonu.
Stvari izgledaju jako dobro, čak i kod nas. Budućnost nam je očito, vrlo zelena.
