Industrijska konoplja: Vrste, korištenje, uzgoj i po čemu se točno razlikuje od marihuane?

industrijska-konoplja

Zadnjih godina se u svijetu, a tako i u Hrvatskoj sve više priča i piše o industrijskoj konoplji i brojnim pozitivnim posljedicama njenog korištenja. Dok se konoplja na prvu automatski povezuje s jednom vrstom – marihuanom (uz koju se vežu više negativne konotacije) industrijska konoplja zapravo ima brojna pozitivna svojstva koja možda nisu previše poznata.

U ovom vodiču naći ćete sve osnovne informacije o industrijskoj konoplji, njenom uzgoju te brojnim korisnim svojstvima koja ona ima. Također, dotaknut ćemo se i THC-a i CBD-a, a na kraju ćemo pričati i o pravnoj te isplativoj strani njenog uzgoja i korištenja.

Dakle, što je zapravo industrijska konoplja i za što se točno ova biljka koristi?

Što je industrijska konoplja?

Industrijska konoplja (eng. hemp, pa otuda Hempica, ime portala na kojem se nalazite, op. u.) ili Cannabis sativa vrsta je biljka koja se uzgaja isključivo u industrijske svrhe (radi ulja, tkanine, biogoriva, hrane,…). Ova biljka se zbog nevjerojatne čvrstoće svojih vlakana od davnina koristi za izradu užadi, odjeće ili npr. jedara za brodove. Da se od nje mogu stvarati materijali poznato je već više od 10 tisuća godina, a konop, odjeća, papir ili namještaj samo su neki od njenih krajnjih proizvoda poznatih ljudima još od starog vijeka.

Jedan od glavnih razloga njene rasprostranjenosti je činjenica da je vrlo otporna na vanjske klimatske uvjete, a uz to se i jako dobro prilagođava tlu i klimi, točnije, mijenja se ovisno o tome u kakvom se podneblju nalazi i preživljava gotovo sve ekstremne uvjete, poput hladnoće ili vrućine.

Zbog povezanosti s marihuanom, konopljin list jedan je od najpoznatijih grafičkih simbola na svijetu. Listovi se na stabljici nalaze jedan nasuprot drugom, sve do gornje trećine biljke gdje se počinju odvajati. Jak korijen konoplje, koji može prodirati i do dva metra u tlo jači je kod ženskih biljaka koje dohranjuju sjeme; za razliku od muških koje ranije završavaju svoju vegetaciju.

Stabljika konoplje je uspravna, može narasti do šest metara u visinu, intenzivne je zelene boje s tankim dlačicama.

Plod je orašac okruglasto-jajolikog oblika sjajne i glatke površine. Boja sjemenke konoplje je tamno zelena, a može biti i zelenkasta ili srebrnkasto siva. O njenom rastu ovisi nekoliko uvjeta, o čemu smo pisali kasnije u tekstu.

Vrste konoplje

Kada pričamo o konoplji (pa tako i industrijskoj), zapravo pričamo o kanabisu. Prema najrasprostranjenijoj botaničkoj nomenklaturi, Cannabis (hrv. konoplja) je rod biljke iz šire porodice Cannabaceae. Prema većini znanstvenika, ovaj rod u sebi sadrži samo jednu vrstu biljke – Cannabis sativu L. (prema Linnaeusu koji ju je prvi imenovao), koja se kasnije dijeli na još tri tzv. soja (eng. ‘strain’), prema karakteristikama koje imaju te mjestu gdje rastu:

  1. Cannabis sativa sativa
  2. Cannabis sativa indica
  3. Cannabis sativa ruderalis

Gdje je tu onda naša industrijska konoplja? I u što točno spada marihuana?

Gledajući botaničku nomenklaturu, i industrijska konoplja i marihuana su bazično iste biljke (Cannabis sativa). Razlika između njih više je u svojstvima koja imaju i načinu kako se uzgajaju, nego u samoj fiziologiji i izgledu.

Naime, industrijska konoplja uzgaja se na velikim poljima, poput žitarica, jer je cilj dobiti biljku s malim udjelom THC-a (manje od 0,3 % u SAD-u, 0,2 % u Europi), koja ima čvrsta vlakna i kvalitetno ulje koje se kasnije koristi u industriji.

Marihuana je s druge strane ista biljka, ali ona koja se uzgaja u kontroliranim (i često ilegalnim) uvjetima gdje je cilj dobiti proizvod koji u sebi ima visoku količinu THC-a (veću od 20 %) i koja se prodaje na tržištu kao psihoaktivna droga.

I druga dva soja, indica i ruderalis, također se mogu uzgajati za industrijske svrhe (iako nisu tako rasprostranjeni), ali i za ilegalne potrebe, opet zbog svojih specifičnih utjecaja na psihofizičko stanje onoga koji ju konzumira (npr. kolokvijalno se smatra da indica ‘spušta’, a sativa ‘podiže’).

Foto: Imgur

Upravo su ove minimalne razlike u fizičkom izgledu biljke dovele do problematičnih zakonskih regulacija. Naime, policija i sudovi industrijsku su konoplju desetljećima stavljali u isti koš s marihuanom, iako se od ove prve jednostavno ne možete napušiti. U njoj, naime, nema dovoljno THC-a za omamljujući efekt koji nam je svima poznat iz pop kulture.

Koji se proizvodi dobivaju iz industrijske konoplje?

Svaka biljka iz porodice Cannabaceae može se koristiti za izradu ulja, čajeva, sokova, beauty proizvoda, dok se samo industrijska konoplja koristi za izradu građevinskog materijala i sličnih derivata.

Konopljino vlakno, koje se izvlači iz stabljike, vrlo je čvrsto, elastično, dugotrajno i otporno na vodu. Ono se može odvajati na nekoliko načina – fizički, mehanički, kemijski i biološki, a o tome će ovisiti i korištenje.

Kao i kod drugih biljaka i kod konoplje postoje muške i ženske. Muške su dugotrajnije jer im je vlakno bolje kakvoće od vlakana ženskog pandana. Osim vlakana, kod konoplje se koristi i drvenasti dio stabljike od kojeg se mogu raditi papir, celuloza ili, jednostavno, za ogrjev. Zanimljivost je i da se konopljina vlakna koriste za izradu kočnog mehanizma i unutrašnjih obloga automobila.

Evo nekih od desetaka proizvoda za koje se koristi industrijska konoplja i njeni derivati.

1. Ulje od konoplje

Gotovo svaki dio konoplje je koristiv pa nije rijetko da ju mnogi ljudi nazivaju superbiljkom. Od nje se može raditi i ulje od konoplje koje je lako sušivo. Upotrebljivo je i sjeme, koje se kod industrijske konoplje može koristiti za prehranu peradi i ptica ili za izradu čaja od konoplje koji olakšava probleme s mokraćnim putevima.

Čaj od konoplje može se koristiti i za liječenje upala, groznica, bradavica ili kod pretjeranog opadanja kose.

Jedan od najpoznatijih načina korištenja biljke konoplje je za dobivanje CBD-a, kanabinoida koji ima brojne pozitivne utjecaje na ljudski organizam, a koristi ga se i u medicini, ali i raznim beauty preparatima.

2. Hrana

Od industrijske konoplje se od davnina proizvode materijali poput konopa, odjeće ili namještaja, papira, ali i hrane, nakita, materijala za izradu predmeta, biogoriva i ostalog.

Ipak, industrijska konoplja je prije svega hrana. Za konzumiranje se najčešće koriste sjemenke konoplje – sirove, suhe ili u obliku praha. Osim praha od njih se mogu raditi mlijeko i ulje od konoplje. Na konoplji su uz sjemenke jestivi i listovi iako nemaju tolike nutritivne vrijednosti, ali mogu se koristiti za izradu salata ili zelenih, zdravih sokova.

Sjemenke industrijske konoplje odličan su izvor proteina pa tako 100 grama sadrži čak 586 kalorija što je 31 % preporučene dnevne doze proteina. Industrijska konoplja može se koristiti i u hortikulturi. Tako se od konopljine stabljike može dobiti stelja ili sijeno za male ili stajske životinje.

3. Tkanina

Među prvim stvarima za koje se koristila, a zbog koje se koristi i danas je izrada vlakna koje je vrlo slično onom koje se može dobiti od lana. Od tog vlakna izrađuje se konop, platno za jedra (po cannabisu su i dobili ime – canvas, eng. platno), cipele, odjeća, modni dodaci, nakit od konoplje, ogrlice za pse i ostalo.

U nekim slučajevima se vlakno industrijske konoplje može miješati s drugim materijalima kako bi održalo čvrstoću. Tako je dobro poznato da je užad od industrijske konoplje među najčvršćim i najizdržljivijim.

4. Građevni materijal

Građevni materijal od konoplje također ima čestu upotrebu u svijetu. S obzirom na to da je vlakno konoplje iznimno izdržljivo, može se koristiti za izradu građevnih blokova koji, doduše, trebaju biti podržani metalom ili betonom. Iz tog razloga se najčešće koristi uz vapno.

Vlakno industrijske konoplje dovoljno je snažno i izdržljivo te može poslužiti za izradu kuća. Prva takva izgrađena je 2010. godine u Sjevernoj Karolini u SAD-u.

5. Bioplastika

Industrijska konoplja se može koristiti i za izradu bioplastike i sličnih materijala koji su biorazgradivi u prirodi. Kombinacija staklenog, konopljinog i lanenog vlakna koristi se za izradu automobilskih dijelova koji se mogu raditi i od plastike. Takvu kombinaciju materijala koriste Audi, BMW, Ford Honda, Porsche i ostali.

Osim autodijelova, od bioplastike stvorene od konoplje izrađuje se pribor za jelo, čaše i ostali materijali s kojima se pokušava zamijeniti plastika.

6. Gorivo

Od nje se može praviti i biogorivo i bioplin. Za to se koriste sjemenke i stabljike, a proizvod se zove hempalin. Biljka se može i fermentirati što znači da stvara alkohol, točnije etanol. Biogorivo od konoplje može se koristiti u automobilima koji voze na dizel.

7. Papir

Papir od konoplje se izrađuje od celuloze koja se izvlači iz vlakana te služi kao papir za motanje cigareta, račune ili filter papire. Za razliku od celuloze koja se dobiva od drveta, konopljino vlakno je pet puta izdržljivije.

No, izrada papira od konoplje je mnogo skuplja zbog čega danas nema široku uporabu. Ipak, valja spomenuti da su nekad na konoplji ispisivali najvrjedniji dokumenti čovječanstva, poput prve tiskane knjige ili američke Deklaracije o nezavisnosti.

8. U vrtovima

Industrijska konoplja u vrtu se koristi za nekoliko stvari. Jedno od njenih svojstava je čišćenje tla i vode u kojoj se nalazi pa se tako vjeruje da može pročistiti i radioaktivne ostatke u tlu (zbog čega su je sadili u Pripjatu, nakon černobilske katastrofe).

Osim toga, odlična je za tjeranje insekata i štetočina te se u nekim kulturama sadi samo kako bi se izbjeglo korištenje pesticida za ostale biljke.

Što je važno za uzgoj industrijske konoplje?

Kao što smo već ranije naveli, industrijska konoplja je vrlo prilagodljiva biljka. Neće joj smetati klimatske nepogode, niti nagle promjene temperatura. Najpogodnija temperatura za vegetativan rast je oko 20°C, a može izdržati temperature do -4°C. Ljeti može izdržati temperature više od 30°C, a na toj temperaturi i klija.

Konoplja treba puno vode, posebno u periodu od oblikovanja pupova do cvatnje, ali svjetlost joj nije previše potrebna, točnije, skraćivanjem dnevnog osvjetljenja ubrzava se razvoj biljke. Doduše, s manje svjetla se mijenja i njena visina te dolazi do promjena u građi i razvoju listova.

Industrijska konoplja najviše voli livadske crnice, černozeme i aluvijalna tla. No, biljka će vam sama pokazati odgovara li joj tlo u kojem je zasađena. Ako joj ne odgovara, ona će vjerojatno biti manja u visini. Tako se konoplja može koristiti kako bi se otkrila kakvoća čitavog tla za sađenje jer će to biti vrlo jasno vidljivo na samoj stabiljci.

Sjeme konoplje možete koristiti za daljnju sadnju, ali za to treba koristiti kvalitetno dorađeno i certificirano sjeme, kao i obavljati sadnju u dobro pripremljeno tlo. Sijanje konoplje je krajem ožujka i početkom travnja. Konoplja za vlakno sije se na razmak od 10 – 12 centimetara. Gustoća sklopa u sjetvi iznosi 250 – 300 klijavih zrna na jedan metar kvadratni da bi se u žetvi ostvario sklop od oko 150 – 200 biljaka/1 m2.

Količina sjemena iznosi 60 – 70 kg/ha. Konoplja za proizvodnju sjemena sije se na međuredni razmak od oko 60 cm, a u redu oko 20 – 30 cm. Dubina sjetve iznosi 2 do 3 cm.

Vrijeme žetve ovisit će o tome jeste li posadili sjemensku ili konoplju za vlakno. Sjemenska konoplja se žanje kada je veći dio sjemena sazrio, a kasnije ga treba sušiti tako da u sebi ima manje od 10 % vode. Konoplja za vlakno žanje se nakon oplodnje što je oko prve polovice kolovoza. Stabljike se trebaju prosušiti, kupiti pa vezati u snopove u kojima se u potpunosti suše na zraku.

Što su kanabionoidi i koja je razlika između CBD-a i THC-a?

Biljke kanabisa ili konoplje proizvode kemijske sastave koji se nazivaju kanabinoidi koji stvaraju psihološke efekte kada se konzumiraju. Oni su aktivni sastojci konoplje, a iz te biljke je do sada izolirano više od 80 kanabinoida. Najpoznatiji su kanabidiol ili CBD, kanabidivarin ili DBDV, kanabigerol ili CBG te delta-9 tetrahidrokanabinol (delta-9-THC).

Kemijske formule THC-a, CBD-a CBG-a i ostalih spojeva u konoplji
Foto: Greencultured.co

Najpoznatiji kanabinoid je kanabidiol ili CBD koji zadnjih godina ima sve veću masovnu upotrebu u mnogim proizvodima za ljepotu, u prehrambenim proizvodima te u medicinskim pripravcima. On je najaktivnija tvar u skupini kanabidiola. CBD nema psihotropna svojstva, ali ima brojne pozitivne učinke i ogroman značaj i potencijal medicinskog djelovanja.

Industrijska konoplja ima visoku količinu CBD-a, a malu količinu (ako uopće) THC-a.

Za razliku od THC-a, CBD nema psihoaktivna svojstva droge što znači da CBD neće uzrokovati promijenjen doživljaj svijeta, promjene ponašanja, želja ili slično, kao što to može činiti THC. THC je psihoaktivni sastojak koji utječe na mozak, a CBD nema to svojstvo već čak može pomoći protiv tog opojnog utjecaja koji stvara THC. Upravo iz tog razloga CBD ima potencijal da se koristi u psihologiji i medicini. Postoje brojni proizvodi koji se mogu raditi s CBD-om, a najčešći su kapi, ulja, balzami i kozmetički proizvodi.

Je li industrijska konoplja legalna u Hrvatskoj?

Prema članku 39. Uredbe (EZ-a) br. 73/2009, u Hrvatskoj i većini europskih zemalja dozvoljen je uzgoj industrijske konoplje samo ako udio THC-a ne iznosi više od 0,2 %. U ostalim zemljama svijeta, čak i u susjednoj Sloveniji se proizvodi s CBD-om mogu kupiti u gotovo svakoj trgovini dok u Hrvatskoj postoji tek nekolicina proizvođača. Ipak, ova brojka u posljednje vrijeme počinje rasti.

Razlog je taj što je u travnju 2019. godine u Hrvatskoj donesen jedan od liberalnijih zakona o uzgoju industrijske konoplje u Europskoj uniji. Prema njemu, poljoprivrednici sada mogu koristiti cijelu biljku u proizvodnji proizvoda – ulja, tekstila, hrane i goriva. Isto tako, zakon je donio i rješenje prema kojem se u Hrvatskoj može proizvoditi i medicinski kanabis. Odobrenje za uzgoj izdavat će se samo pravnim osobama koje imaju proizvodnu dozvolu Agencije za lijekove i medicinske proizvode za proizvodnju lijeka ili djelatne tvari sukladno Zakonu o lijekovima, poput npr. Gradskih ljekarni Zagreb.

Isplati li se uzgajati industrijsku konoplju?

Apsolutno. Čak i u Hrvatskoj, što je šokantno.

Naime, gore spomenuta promjena zakona učinila je našu zemlju, osim činjenice da imamo idealnu klimu i tlo, savršenim mjestom za uzgoj ove čudesne biljke. Kada se uzme u obzir da industrijska konoplja može dati cijeli niz odličnih proizvoda, kao i to da je prosječan čovjek relativno needuciran o njenim blagodatima (zbog ilegalnosti se o njoj nije previše pričalo i pisalo), sada je pravo vrijeme da se bacite u tu priču. Zabrane padaju u cijelom svijetu, pa tako Bloomberg piše da će tržište industrijske konoplje u sljedećih nekoliko godina vrijediti preko 24 milijarde dolara.

Ako to nije dovoljno dobar razlog da otkrijete zdravlje koje raste, ne znamo što jest.

Sviđa vam se ova priča? Podijelite ju s prijateljima!
Scroll to Top