U Saboru će se u utorak 22. veljače održati održati okrugli stol kojeg organizira Klub socijaldemokrata, a na kojem će se govoriti o mogućnosti regulacije, ali potpunog iskorištavanja biljke konoplje.
Naime, Klub socijaldemokrata predlaže tzv. “Lex cannabis”, novi zakon koji bi trebao dodatno ublažiti postojeće zakone o upotrebi konoplje, kako u medicinske, tako i u rekreativne svrhe. O ovom zakonu intenzivno se govorilo prije dvije godine, kada je jedan od prijedloga uključivao i to da svaka osoba može nekažnjeno imati do devet stabljika konoplje s visokom udjelom THC-a.
Poziv na skup objavila je na svom Twitteru dr. sc. Mirela Holy, bivša ministrica i bivša saborska zastupnica, koja će biti jedan od govornika na susretu. Uz nju, na skupu će između ostalih govoriti i istaknuti članovi hrvatske zajednice ‘konopljaša’ poput Tvrtka Kračuna, pokretača Hempsa i Muzeja kanabisa, ali i Maria Božovića i Ante Šarana iz Garice te Matka Hrvatina i Nikole Poropata iz Hive Mindsa.
Upravo zato, odlučili smo kontaktirati Mirelu Holy kako bi nam dala detaljniji uvid u to što se ovim okruglim stolom želi postići, ali i gdje Hrvatska danas stoji kada je riječ o legalizaciji kanabisa.
Holy: “Lex cannabis donosi potpunu legalizaciju konoplje u Hrvatskoj”
Među prvim stvarima, zanimalo nas je što točno stoji u prijedlogu zakona, tzv. “Lex cannabisu”.
“Lex cannabis donosi potpunu legalizaciju i liberalizaciju konoplje u Hrvatskoj, bez obzira na udio psihoaktivnih tvari u sorti. Konkretno, predlaže se kako će za svoje osobne ili, kako se to obično govori, rekreativne potrebe svaka punoljetna osoba moći uzgajati 9 ženskih biljaka u punom cvatu. Tih devet biljaka se predlaže kako bi ljudi koji boluju od teških kroničnih bolesti, primjerice multiple skleroze, mogli sami uzgajati kombinaciju onih sorti koje im pomažu u životu s bolešću. Za rekreativno uživanje u konoplji nije potrebno devet biljaka, ali za medicinske svrhe jest. Za komercijalni uzgoj vodit će se upisnik i kontrole kako bi se izbjeglo neplaćanje poreza, odnosno crno tržište”, kaže Mirela Holy pa navodi da je legalizacija jednoj Kanadi donijela ogroman financijski prosperitet.
“U toj je državi prošle godine prihod od marihuane iznosio 17 milijardi kanadskih dolara (gotovo 90 milijardi kuna, op.a.), a zaposleno je oko 10.000 osoba na poslovima povezanima s tom djelatnošću”.
“Meni najvažnija korist je ona okolišna jer je konoplja izuzetno važna biljka zelene tranzicije; prvoklasan je čistač, odnosno fitoremedijant tla, upija četiri puta više CO2 no drveće, te je fenomenalna, održiva alternativna sirovina za proizvodnju odjeće, obuće, hrane, lijekova, boje i lakova, građevinskih materijala, biokompozita za automobilsku i ine industrije, kozmetičku industriju, da ne nabrajam dalje jer je popis industrija i proizvoda jako dugačak”, smatra naša sugovornica.
90 % građana želi potpunu legalizaciju i liberalizaciju
Što se tiče situacije s liberalizacijom konoplje u Hrvatskoj, Holy ne očekuje čuda, ali tvrdi da se neki pomaci već vide.
“Ovom se temom bavim već godinama i sretna sam jer se iz godine u godinu percepcija konoplje u društvu mijenja. Nedavno sam s kolegicom Nikolinom Borčić napravila znanstveno istraživanje percepcije potpune legalizacije i liberalizacije konoplje u hrvatskoj javnosti i rezultati su podudarni onima koje je dobio Pew Research Center u SAD-u. Potpora legalizaciji u medicinske i rekreativne svrhe je iznad 90 %. Političari griješe jer smatraju da je legalizacija konoplje tema alternativnih skupina. Konoplja je danas, zahvaljujući trendu legalizacije – mainstream“, kaže Holy.
“Umjerena konzumacija dovela bi do puno više sretnijih, bogatijih i zdravijih ljudi u Hrvatskoj”
Što se tiče samog zakona, on bi prema svemu sudeći bio jedan od liberalnijih, te služio kao primjer drugim zemljama u svijetu.
“Koristili smo se iskustvima različitih država, to je miks modela regulacije po tržišnim principima, ali pod strogom kontrolom države”, dodaje Holy pa nastavlja:
“Nema legalizacije i liberalizacije konoplje ukoliko se konoplju ne tretira kao jednu biljku koja ima tri podvrste koje se mogu međusobno križati. Stavljati neprirodnu, umjetnu granicu na udio kanabinoida u sorti pokazuje potpuno nerazumijevanje konoplje i svih benefita koje ta biljka donosi. Kada bi ljudi umjereno konzumirali konoplju, koju neki posprdno zovu marihuana, bilo bi puno više sretnijih, bogatijih i zdravijih ljudi u Hrvatskoj“, zaključila je dr. Holy.
